|
PROFESORI EMERITUSI MUZIČKE AKADEMIJE UNIVERZITETA U SARAJEVU: Prof. Rešad Arnautović |
Red. prof. spec Rešad Arnautović / profesor u penziji od 01.02.2018. godine / rođen je u Tuzli 18.08.1951. godine. Muzičko školovanje započeo je u svojoj osmoj godini kada je upisao Nižu muzičku školu u klasi prof. Hermine Hirsche koja mu je prenijela ljubav prema muzici i klaviru. Nakon završene Osnovne škole i Osnovne muzičke škole, Odsjek za klavir i Teoretsko-pedagoški odsjek završava u Srednjoj Muzičkoj školi u Tuzli. Kao talentirani učenik dobija podršku prof. Čestmira Dušeka i 1970.godine upisuje Teoretsko-pedagoški odsjek na Muzičkoj akademiji u Sarajevu. Akademske 1972/1973. godine paralelno upisuje i Odsjek za kompoziciju i dirigovanje-Oblast dirigovanje u klasi profesora Teodora Romanića. Zahvaljujući izuzetnim pedagozima kao što su profesori: Mladen Pozajić, Vojin Komadina, Jasenka Dimitrijević, Josip Magdić, Marijan Fajdiga, Miroslav Špiler, Nada Ludvig Pečar a posebno prof. Teodor Romanić, stiče znanja i diplome dva odsjeka Teoretsko-pedagoški i Odsjek za dirigovanje na Muzičkoj akademiji u Sarajevu.Postdiplomski studij na Odsjeku za kompoziciju i dirigovanje- Oblast dirigovanje upisuje 1980. godine u klasi prof. Teodora Romanića koji završava 1982. godine sa temom „ Simfonijska muzika njemačkog romantizma“ i stiče zvanje Specijaliste muzike za predmet dirigovanje.
Kao mladi dirigent, dobija priliku da učestvuje na XIV Jugoslovenskom takmičenju mladih muzičkih umjetnika u Zagrebu 1980. godine kada u izuzetnoj konkurenciji osvaja treće mjesto i diplomu što će mu kasnije otvoriti nove puteve za umjetničko djelovanje.
Dirigentsku karijeru započeo je prvim nastupom sa Sarajevskom filharmonijom 1976. godine i od tada nastupa i sa Simfonijskim orkestrom RTSA, Simfonijskim orkestrom Mostar, Kamernim orkestrom RTVBiH, Kamernim orkestrom „Camerata Slovenica“, orkestrom i horom Muzičke akademije Univerziteta u Sarajevu i Akademskim ženskim horom „Gaudeamus“ sa kojima je do danas održao preko 100 koncerata i nastupa.
U toku pedagoške karijere nakon stečene prve diplome 1974. godine na Muzičkoj akademiji u Sarajevu zasniva i prvi radni odnos u Srednjoj muzičkoj školi u Sarajevu kao profesor za predmete Hor, Dirigovanje i Sviranje partitura koji traje do 1994. godine. Od 1975. godine izabran je u saradničko zvanje asistent pripravnik, a od 1978.godine angažovan je kao asistent saradnik na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu na Odsjeku za dirigovanje za predmete Hor i Sviranje paritura. U akademsko zvanje docent Oblast Horsko dirigovanje do pola radnog vremena izabran je 1990. godine na Fakultetu muzičke umetnosti u Prištini. Od 1991. godine izabran je na Muzičkoj akademiji Univerziteta u Sarajevu u akademsko zvanje docent za predmet Osnovi dirigovanja do pola radnog vremena. Od 1994. godine zasniva stalni radni odnos na Muzičkoj akademiji Sarajevo u akademskom zvanju docent za predmete Osnovi dirigovanja, Hor i Sviranje partitura. U akademsko zvanje vanredni profesor za Oblast dirigovanje izabran je 1997. Godine, a u akademsko zvanje redovnog profesora 2003. godine za Oblast dirigovanje.
Pedagošku i umjetničku djelatnost započeo je 1974. godine sa ženskim horom Srednje muzičke škole u Sarajevu, a potom i kao rukovodilac mnogih horova u BiH i to: Dječiji hor RTSA, Mješoviti hor „Slobodan Princip Seljo“ - Sarajevo, Famos-Hrasnica, „Džemal Bijedić“ i „Abrašević“ - Mostar, Gradski mješoviti hor Goražde, hor „Vaso Miskin Crni“ - Sarajevo, hor „Miljenko Cvitković“- Sarajevo, Ženski vokalni ansambl BZK „Preporod“ - Sarajevo i Akademski ženski hor „Gaudeamus“ - Sarajevo. Sa ovim horovima ostvario je brojne nastupe, koncerte i gostovanja posebno sa horovima „Miljenko Cvitković“ i „Gaudeamus“ sa kojima osvaja brojne nagrade i priznanja.
Uvidjevši nedostatak muzičke horske literature na bosanskohercegovačkim prostorima, prof. Arnautović je načinio stilizacije bosanskih narodnih pjesama gradske sredine za hor koje su štampane u tri zbirke. Notne zbirke se i danas primjenjuju u nastavnim planovima i programima u školama, a zahvaljujući izdanjima ovaj segment BiH kulturne muzičke baštine je dostupan zaintersovanima širom svijeta. Kompozicije iz ovih zbirki praizvedene su u interpretaciji horova koje je vodio dirigent Arnautović, posebno izvođenja Akademskog ženskog hora „Gaudeamus“ i vokalnih ansambala BZK
„Preporod“, a koje susnimljene i na nosače zvuka (audio kaseta i CD u Muzičkoj produkciji RTVBiH).
U vremenu posljednjeg rata u opkoljenom Sarajevu, pored dirigenta Teodora Romanića, Rešad Arnautović je bio jedini dirigent u gradu. Od 1992. godine angažovan je kao stalni dirigent-saradnik Kamernog orkestra RTVBIH, a brojni koncerti iz tog vremena govore o njihovom značaju. Pamte se na primjer: Koncert koji je održan 1992. godine u okviru Multikonfesionalne molitve za mir u Sarajevskoj katedrali, kojom prilikom je RTV BiH postala članicom Eurovizije ili Novogodišnji koncert sopranistice Barbare Hendrix uz direktni Eurovizijski prijenos 1993. godine u studiju RTVBIH.Važan podatak je i taj da je Arnautović dirigovao i prvim koncertom Sarajevske filharmonije nakon prekida rada ovog orkestra. Bio je to Novogodišnji koncert u Domu Armije RBiH 1993. godine.
Pored mnogobrojnih koncerata sa horovima i orkestrima u zemlji, Rešad Arnautović dirigovao je i u inostranstvu u preko 30 gradova na tri kontinenta. Od posebnog značaja je koncert Simfonijskog orkestra RTVBIH, hora „Gaudeamus“ i Sarajevskog okteta „Preporod“ sa solistima koji je održan u maju 1996. godine na otvaranju II Svjetskog festivala duhovne muzike u Maroku (Fes), pod pokroviteljstvom kralja Hasana II.
Brojni strani i domaći muzički umjetnici nastupali su pod dirigentskom palicom maestra Rešada Arnautovića. Poseban značaj pri izboru repertoara prof. Arnautovića bio je promoviranje domaćih muzičkih umjetnika u zemlji, ali i svijetu kroz izvođenja djela koja se rijetko izvode u našoj sredini ili praizvedbama djela sa posebnim akcentom na djela bh. autora. Među takvim djelima su izvedbe Stiliziranih bosanskih pjesama R. Arnautovića, djela Asima Horozića, Rade Nuić, Mladena Stahuljaka, Josipa Magdića, Vojislava Ivanovića itd. Sa različitim ansamblima izveo je mnoga djela BiH kompozitora i snimio u Muzičkoj produkciji RTVBIH (A. Smailović, V.Milošević, N.L.Pećar, C.Rihtman, M. Prebanda, D.Đenader, J.Pleciy, M.Jeličanin, R. Tahiri). Pored domaćih, izvodio je i djela kompozitora iz okruženja: „Talas“ Vuka Kulenovića za simfonijski orkestar (praizvedba), „Simfonija Orijenta“ Josipa Slavenskog, „Cum in vocarem“ Vatroslava Lisinskog, kao i veći broj horskih kompozicija afirmisanih autora. Bio je učesnik brojnih manifestacija, festivala, smotri i nastupa na prigodnim kulturnim događajima u zemlji i svijetu.
Tokom godina kao profesor na Muzičkoj akademiji u Sarajevu za Oblast dirigovanje prof. Arnautović je kroz svoju pedagošku djelatnost ostvario niz značajnih projekata. Koncerti hora i orkestra Muzičke akademije su bili prepoznatljivi po izvođenju velikih vokalno-instrumentalnih djela koja su prvi put izvedena u BiH : A.Honeger „Kralj David“, H.Purcell „Didona i Enej“ i „King Arthur“, G. Puccini „Messa di Gloria“,L.Cherubini „ Requiem“, J.S. Bach Magnificat, W.A. Mozart „Krunidbena misa C-dur“, F. Schubert „Misa G-dur“ ili ona iz klasičnog repertoara kao što je to Mozartov „Requiem“. Kroz nastupe na ovim koncertima su se afirmisali mladi muzički umjetnici koji su danas članovi muzičkih ansambala, orkestara, solisti Opere, poznati umjetnici, pedagozi i dirigenti.
Sve navedeno objavljeno je na web stranici i You Tube kanalu profesora Rešada Arnautovića i dostupno je na internet platformi.
Prof. Arnautović je bio šef Odsjeka za kompoziciju i dirigovanje Muzičke akademije u Sarajevu od 2001. do 2003. godine i šef Odsjeka za dirigovanje od 2009. do 2018. godine. Član je savjeta za doktorske studije Muzičke akademije u Sarajevu (2009-2018.). Intezivno je radio na formiranju nastavnog plana i programa kao i uslova i kriterija za osnivanje smjera za Horsko dirigovanje što je Bolonjskim procesom na ovoj instituciji zaživjelo 2006. godine.
Zahvaljujući zapaženom pedagoškom radu bio je često angažovan kao predavač iz oblasti dirigentske prakse u horskoj muzici za školske amaterske horove i nastavnike muzike kao onima održanim u Dubrovniku, Trogiru, Neumu, Sarajevu, Bosanskoj školi u Norveškoji dr. Kao svestrani umjetnik, pedagog i muzički djelatnik prof. Arnautović bio je predsjednik Muzičke omladine Sarajeva od 1997. do 2006. godine i u tom periodu aktivno učestvovao u organizaciji muzičkog života BiH kao i promoviranju Muzičke omladine Sarajeva u svijetu. Bio je član Udruženja muzičkih umjetnika BiH (1982-1992.), član komisije za izbor himne RBiH 1993. godine, član Organizacionog odbora „Baščaršijskih noći“ (1997-2007.) i Predsjednik žirija Internacionalnog horskog šampionata „LegeArtis“ (2016-2017.). Bio je čest gost u medijima, bilo da se radi o intervjuima, učešću u prigodnim programima ili emisijama stručnog karaktera od čega se posebno izdvajaju: ciklus emisija „Veliki dirigenti“ za III program RTSA, serijama priloga za obrazovni program i dr.
Pored nagrada i priznanja u struci prof Arnautović je i dobitnik Posebnog priznanja Ministarstva obrazovanja, nauke i kulture FBiH (08.01.1997. godine) i Posebnog priznanja Ministarstva kulture i sporta Kantona Sarajevo (10.02.1997. godine) za doprinos razvoju muzičke kulture u BiH.
II KRETANJE U SLUŽBI
( 2003-2006.);
( 2006-2018..);
III POPIS UMJETNIČKIH RADOVA
1. 28.06.1977. godine, Sarajevo – Koncert Simfonijskog orkestra Sarajevske filharmonije, Dom JNA
C.M.Weber: Der Freischuetz - uvertira
F.Mendelssohn: Koncert za violinu i orkestar e-mol (solista: Radoslava Medle)
L.v.Beethoven: Simfonija br.2 D-dur
2. 04.01.1980. godine, Sarajevo - Koncert Sarajevske filharmonije, Dom JNA
L.v.Beethoven: Leonora-uvertira
R.Schuman: Koncert za klavir i orkestar a-mol (solista: Nedeljka Stanković)
L.v.Beethoven: Simfonija br.2 D-dur
3. 29.05.1981. godine, Sarajevo - Koncert Simfonijskog orkestra RTV Sarajevo, Dom JNA
C.M.Weber: Euriante - uvertira
F.Mendelssohn: Koncert za klavir i orkestar g-mol (solista: Jasenka Dimitrijević)
R.Schuman: Simfonija br.4
4. 06.11.1981. godine, Sarajevo - Koncert Sarajevske filharmonije, Collegium Artisticum
M.Rabaud: Solo de concours za klarinet i orkestar (solista: Laslo Barat)
W.A.Mozart: Aria Cherubina iz opere Figarova ženidba
G.Bizet: Aria Karata i aria Habanera iz opere Carmen (solista: Emilija Barat)
W.A.Mozart: Koncert za flautu i orkestar G-dur (solista: Dragan Cicović)
5 .01.06.1982. godine, Tuzla - Koncert Simfonijskog orkestra RTV Sarajevo, Dom „Moše Pijade“
F.Mendelssohn: San ljetne noći - uvertira
M.Bruch: Koncert za violinu i orkestar d-mol (solista: Radoslava Medle)
F.Schubert: Simfonija br.4 c-mol
6. 10.12.1982. godine, Mostar - Koncert Simfonijskog orkestra Mostar (veče muzike J.Haydna), Dom
JNA
J.Haydn: Divertimento G-dur;
J.Haydn: Koncert za trubu i orkestrar D-dur (solista: Ljuben Dimkaroski)
J.Haydn: Simfonija D-dur
7. 21.12.1982. godine, Sarajevo - Koncert Sarajevske filharmonije, Dvorana „Đuro Đaković“
W.A.Mozart: Figarova ženidba - uvertira
A.Vivaldi: Koncert za violončelo i orkestar D-dur (solista: Branko Huterer)
W.A.Mozart: Koncert za flautu i orkestar G-dur (solista: Davor Bušić)
A.Dvorak: Slavenski plesovi br. 6 i 8.
8. 24.01.1983. godine, Mostar - Koncert Simfonijskog orkestra Mostar, Hotel Ruža
G.Bizet: Uvertira Carmen
C.M.Weber: Poziv na ples
A.Dvorak: Slavenski plesovi br. 6 i 8
J.Brahms: Mađarski ples br.5
B.Smetana: Polka i furiant iz opere Prodana nevjesta
J.Strauss: Na lijepom plavom Dunavu, Priče iz Bečke šume, Vino, žene i pjesme i Uvertira iz opere
Šišmiš
9. 27.01.1983. godine, Mostar - Koncert Simfonijskog orkestar Mostar, Narodno pozorište
L.v.Beethoven: Leonora - uvertira
F.Mendelssohn: Koncert za violinu i orkestra e-mol (solista: Fern Rašković)
L.v.Beethoven: Simfonija br.2 D-dur
10. 20.02.1986. godine, Mostar - Koncert Simfonijskog okrestra Mostar, Dom JNA
W.A.Mozart: Čarobna frula-uvertira
L.Boccherini: Koncert za violončelo i orkestar D-dur (solista: Branko Huterer)
B.Bjelinski: Simfonija br.8 / prvo izvođenje u BiH
11. 04.07.1988. godine, Niš - Nastup ženskog hora „Miljenko Cvitković“ u okviru Festivala
12. Jugoslovenske horske svečanosti, Ljetna pozornica u Tvrđavi
J.Magdić: Popule meus- za ženski hor, soliste i elektroniku
M.Vukdragović: Molitva šuma
R.Simoniti: Sonatona v soncu
J.Slavenski: Ftiček veli
12. 06.10.1988. godine, Sarajevo - Nastup ženskog hora „Miljenko Cvitković“ u okviru manifestacije
„Dani muzičkog stvaralaštva BiH“, Dom JNA
V.Milošević: Što ću majko, N.L.Pećar: Uspavanka u šumi, V.Ivanović: Požur` ja /praizvedba/
C.Rihtman: Šeničice sitno sjeme, J.Magdić: Popule meus - Jam hiems
13. 03.06.1992. godine, Sarajevo - Koncert Kamernog orkestra RTVBiH (II ratna matineja HKD
„Napredak“), Crkva Kraljice sv. Krunice
M.Stahuljak: Sonatina za obou i gudače (solista:Nedžad Karabdić)-praizvedba
G.B.Pergolesi: Dvije arije iz oratorija Stabat mater (solista: Margit Tomik)
J.Magdić: O sanctissima-praizvedba (solista: Paša Gackić)
14. 11.09.1992. godine, Sarajevo - Koncert Kamernog orkestra RTVBiH, Kongresna sala Holiday Inn
F.Vercini: Largo
M.Prebanda - R.Arnautović:Tri pjesme (Azemina, Crn oblače, Djevojka i momak, solista: Margit
Tomik)
J.B.Lilly: Svita C-dur
15. 23.12.1992. godine, Sarajevo - Koncert Kamernog orkestra RTVBiH i Akademskog ženskog hora
Gaudeamus u povodu multikonfesionalne molitve za mir /direktan prijenos Eurovizije/, Sarajevska
katedrala
G.B.Pergolesi: Stabat mater
F.Gruber: Tiha noć
Solisti: Amila Bakšić, sopran i Margit Tomik, mezzosopran
16. 21.03.1993. godine, Sarajevo - Koncert Kamernog orkestra RTVBiH u okviru manifestacije
„Sarajevska zima“, Dvorana kina Imperial Sarajevo
J.Magdić-A.Sidran: Motus Saraevoensis - Sarajevska molitva /praizvedba/
W.A.Mozart: Klarinet kvintet (solista: Rajmund Likić)
A.Vivaldi: Koncert za dvije violine i orkestar (solisti: Faruk Sijarić i Dževad Šabanagić)
G.B.Pergolesi: Stabat mater /horski odlomci/ (Akademski ženski hor Gaudeamus)
17. 22.05.1993. godine, Sarajevo – nastup Kamernog orkestra RTVBiH u okviru
promocije ratnih kajdi Josipa Magdića, Kamerni teatar 55
J.Magdić: O sanctissima ( solista: Paša Gackić)
18. 04.09.1993. godine,Sarajevo - Koncert Kamernog orkestra RTVBiH, Kongresna sala hotela Holiday
Inn
M.Prebanda-R.Arnautović:Bosanski pastorale (Solista: Bećir Drnda)
M.Prebanda-R.Arnautović:Tri pjesme (U buri, Mila nane i Azemina-solista: Paša Gackić)
M.Stahuljak: Sonatina za obou i gudače (solista: Nedžad Karabdić)
J.S.Bach: Koncert za violinu i orkestar (solista: Dževad Šabanagić)
19. 31.12.1993. godine, Sarajevo - Novogodišnji koncert Kamernog orkestra RTVBiH, Studio A,
RTVBiH (direktan prijenos Eurovizije) - Nastup sa sopranisticom Barbarom Hendrix
M.Prebanda-R.Arnautović: Mila nane
R.Arnautović: Put putuje Latif-aga /praizvedba/
20. 31.12.1993. godine, Sarajevo - Novogodišnji koncert Sarajevske filharmonije, Dom Armij
G.Bizet: Uvertira iz opere Carmen, E.Grieg: Solvejgina pjesma, pjesma iz svite Per Gint
B.Smetana: Polka i Furiant iz opere Prodana nevjesta, A.Dvorak: Slavenski ples br.3
G.Puccini: Aria Čo-čo San iz opere Madam Batterfly (solista: Amila Bakšić)
G.Verdi: Duet iz opere Trubadur (solisti: Paša Gackić i Armin Sirćo)
J.Strauss: Čardaš iz opere Šišmiš (solista: Amila Bakšić); J.Strauss: Uvertira iz opere Šišmiš
J.Strauss: Na lijepom plavom Dunavu, Radetzki marš; J.Brahms: Mađarski ples br.2
21. 08.04.1994. godine, Sarajevo - Koncert kamernog orkestra „Camerata Slovenica“, Dom armije
J.K.Dollar: Balleti a cinque
K.Dietersdorf: Koncert za klavir i gudače (solista: Irena Koblar)
E. Adamič: Elegija
22. 29.01.1995. godine, Sarajevo - Koncert Kamernog orkestra RTVBiH (Svečani Ramazanski koncert),
Narodno pozorište Sarajevo
M.Prebanda- R.Arnautović: Dvije pjesme ( U buri i Azemina; solista: Paša Gackić)
M.Prebanda-R.Arnautović: Bosanske pastorale ( solista: Bećir Drnda)
M.Prebanda-R.Arnautović: Dvije pjesme ( Niz bašću i Mila nane; solista: Amila Bakšić)
D.Cimarosa: Koncert za obou i gudače ( solista: Lamija Talam)
23. 01.03.1995. godine, Sarajevo - Koncert Kamernog orkestra RTVBiH u povodu Dana nezavisnosti
RBiH, Dom armije
M.Prebanda-R.Arnautović: Azemina i Mila nane (solista: Paša Gackić)
M.Stahuljak: Sonatina za obou i gudače (solista:Lamija Talam)
V.Milošević: Bosanska svita
24. 21.03.1995. godine, Sarajevo – Koncert Kamernog orkestra RTVBiH u okviru manifestacije
„Sarajevska zima“, Dom armije BiH
A.Corelli: Sarabanda, Gigue e Badinerie
J.Haydn: Koncert za violinu i orkestar G-dur (solista: Faruk Sijarić)
E.Grieg: Holdberg svita
25. 06.04.1995. godine, Sarajevo - Koncert Kamernog orkestra RTVBiH, Dom policije
A.Vivaldi: Simfonija br.3
A.Corelli: Sarabanda, Gigue e Badinerie
E.Grieg: Holdberg svita
26. 10.05.1995. godine, Sarajevo - Koncert Kamernog orkestra RTVBiH u povodu 50 godina Radija BiH,
Narodno pozorište Sarajevo
G.Rossini: Sonata za gudače br.1 /prvo izvođenje u BiH/
E.Grieg: Holdberg svita
27. 11.09.1995. godine, Sarajevo - Koncert Kamernog orkestra RTVBiH u povodu manifestacije „Dani
bosanskog otpora“, Dom armije BiH
J.Magdić-A.Sidran: Motus Saraevoensis – Sarajevska molitva / praizvedba/
M.Prebanda-R.Arnautovic: Dvije pjesme (Niz bašću i Mila nane) (solista: Amila Bakšić)
M.Stahuljak: Sonatina za obou i gudače (solista: Lamija Talam)
M.Prebanda-R.Arnautovic: Dvije pjesme (Djevojka i momak i Azemina) (solista: Paša Gackić)
R.Arnautović: Stilizirane bosanske pjesme (Akademski ženski hor Gaudeamus – BZK Preporod /praizvedba/)
28. 15.-30.11.1995. godine, Sarajevo - 20 koncerata Kamernog orkestra RTVBiH u osnovnim i srednjim
školama u Sarajevu, u okviru projekta Fondacije SOROS i RTVBiH pod nazivom „Koncert u školi“
A.Corelli: Sarabanda, Gigue i Badinerie
E.Grieg: Holdberg suite
G. Rossini: Sonata za gudački orkestar br.1
29. 17.01.1996. godine, Sarajevo - Svečani Ramazanski koncert Simfonijskog orkestra RTVBiH, Narodno
pozorište Sarajevo
J.Slavenski: V stav iz Simfonije Orijenta (solista: Aziz Halili)
A.Horozić: Koncert za violinu i orkestar /prvo izvođenje/ (solista: Dževad Šabanagić)
G.Puccini: Aria Mimi iz opere Boemi (solista: Amila Bakšić)
P.I.Čajkovski: Arapski ples iz baleta Krckalica
A.Smailović: Probuđena kasaba – uvertira
30. 20.04.1996. godine, Istanbul, Turska - Koncert Akademskog ženskog hora „Gaudeamus“ (BZK
Preporod) i Amile Bakšić u okviru manifestacije „Dani BiH kulture u Turskoj“, Dvorana „Džemal
Rešit Rej“
R. Arnautović: Stilizirane bosanske pjesme, M. Prebanda: Pjesme za glas i klavir
31. 25.04.1996. godine, Zagreb - Koncert Akademskog ženskog hora „Gaudeamus“ i Sarajevskog okteta
„BZK Preporod“ u povodu 80 godina Islamske zajednice u Hrvatskoj, Dvorana Lisinski
Stilizirane bosanske pjesme bh.autora (Solisti: Amila Bakšić, Denis isaković i Lejla Jusić)
32. 25.05.1996. godine, Fez/Maroco - Koncert Simfonijskog orkestra RTVBiH, Akademskog ženskog
hora Gaudeamus i Muškog hora BZK Preporod na otvorenju II Svjetskog Festivala duhovne muzike,
Trg Bab-el-Mkina; Medina
G.B.Pergolesi: Stabat Mater (solisti: Amila Bakšić, sopran i Martina Gojčeta,mezzosopran/Zagreb/)
A.Vivaldi: Beatus vir /Psalm/ (solisti: Amila Bakšić, Paša Gackić i Martina Gojčeta)
St.St.Mokranjac: Tebe pojem, J.Slavenski: V stav iz Simfonije Orijenta (solista: Aziz Halili)
33. 26./27.06.1996. godine, Bugojno/Travnik - Koncert Sarajevske filharmonije u okviru manifestacije
„Dani Ajvatovice“,
J.Slavenski: V stav iz Simfonije Orijenta
G. Puccini: Arija Mimi iz opere Boemi (solista: Amila Bakšić)
A. Dvorak: Slavenski plesovi broj 2 i 8
A. Smailović: „Probuđena kasaba“– uvertira
34. 13.07.1996. godine, Tuzla - Koncert Sarajevske filharmonije, Narodno pozorište
J.Slavenski: V stav iz Simfonije Orijenta
G. Puccini: Arija Čo-čo-San iz opere Madam Batterfly (solista: Amila Bakšić)
C.M.Weber: Fantazija i Rondo (solista: Emir Nuhanović)
A. Smailović: „Probuđena kasaba“
G. Bizet: Uvertira za operu Carmen
35. 28.08.1996. godine, Gradačac - Koncert Sarajevske filharmonije, Kula Husein kapetana Gradaščevića
J.Slavenski: V stav iz Simfonije Orijenta (solista: Aziz Halili)
M.Prebanda: Dvije pjesme (solista: Salem Trebo)
A. Horozić: Koncert za violinu (solista: Dževad Šabanagić)
C.M.Weber: Fantazija i Rondo (solista: Emir Nuhanović)
A. Dvorak: Dva Slavenska plesa
G. Bizet: Uvertira za operu Carmen
A. Smailović: „Probuđena kasaba“- uvertira
36. 29.08.1996. godine, Gradačac - Koncert Akademskog ženskog hora „Gaudeamus“ (BZK Preporod) i
Sarajevskog muškog okteta (BZK Preporod) na manifestaciji „Gradačački dani kulture“, Kula Husein
kapetana Gradaščevića
Stilizirane bosanske pjesme autora: R. Arnautovića, M. Jeličanina, I. Demetra, M.
Prebande, H. Košija i E. Pandura (Solisti: Bećir Drnda, Aziz Halili i Lejla Jusić)
37. 20.-28.09.1996.godine, Austrija - Turneja Akademskog ženskog hora „Gaudeamus“ na manifestaciji
„Dani BiH kulture u Austriji“ po gradovima: Rozental (Dvorana kulturnog društva), Beč
(Volksteatar), Burgenland (Dvorana Gradišćanskih Hrvata), Mariazel (Kulturni centar)
R. Arnautović, M. Prebanda : Stilizirane bosanske pjesme za ženski hor (Solisti: Amila Bakšić, Paša Gackić, Adema Pljevljak i Denis Isaković)
38. 15.11.1996. godine, Sarajevo - Koncert Akademskog ženskog hora „Gaudeamus“ (BZK Preporod) u
povodu manifestacije „Dani bosanskog otpora“, Sarajevo, Dom armije
Stilizirane bosanske pjesme autora: R. Arnautovića, A. Horozića, D. Đenadera; C. Rihtmana, V. Miloševića, A. Smailovića i J. Plecity-ja (Solisti: Adema Pljevljak, Lejla Jusić i Denis Isaković)
39. 08.01.1997.godine, Sarajevo - Svečani Ramazanski koncert Sarajevske filharmonije, Narodno
pozorište Sarajevo
A.Horozić:„Kapija“(koncertni stav za klarinet i orkestar /praizvedba/ – solista: Emir Nuhanović, klarinet
A.Smailović: Mostarska simfonija
A.Dvorak: Vltava
40. 05.-16.03.1997. godine - Turneja Akademskog ženskog hora „Gaudeamus“ na manifestaciji „Bosno ja
sin sam tvoj“ po gradovima: Winterthur(Švicarska), Sutttgart (Njemačka), Beč (Austria), Kozar
(Slovenija), Rijeka i Pula (Hrvatska), Bihać, V.Kladuša, Bosanski Petrovac i Sanski most (BiH)
R. Arnautović: Stilizirane bosanske pjesme
41. 08.03.1997.godine, - Sarajevo, Koncert Kamernog orkestra RTVBiH na Međunarodnom festivalu
„Sarajevska zima 97“, Dom Armije
J.B.Lully: Suite
C.Stamitz: Koncert za flautu G-dur (solista: Davor Bušić)
J.Haydn: Koncert za flautu i orkestar (solista: Davor Bušić)
G.Rossini: Sonata G-dur br.1
42. 24.04.1997.godine, Beč (Austrija) - Koncert Akademskog ženskog hora „Gaudeamus“ (BZK
Preporod) povodom promocije knjige „Bosna“, autora Alojza Mocca, a na poziv Austrijske ambasade,
R. Arnautović:Stilizirane bosanske pjesme
43. 09.06.1997.godine, Sarajevo - Koncert Sarajevske filharmonije u povodu obilježavanja 125 godina
Željeznice BiH, Dom armije
G.Puccini: Aria Madam Batterfly iz II čina (solista: Amila Bakšić)
W.A.Mozart: Aria Cherubina iz opere Figarova ženidba (solista: Adema Pljevljak)
E.Breton: Uvertira na bosanske teme
44. 08.07.1997.godine, Tuzla - Koncert Sarajevske filharmonije, Bosanski kulturni centar
E. Pandur-A.Horozić: Selam, selam
A.Horozić: Ne čudim se mraku nit oblaku, za sopran i orkestar (solista: Amila Bakšić)/praizvedba/
A.Horozić: „Kapija“, koncertni stav za klarinet i orkestar (solista: Emir Nuhanović)
45. 18.10.1997.godine, Argos Orestico (Grčka) - Nastup Akademskog ženskog hora „Gaudeamus“ (BZK
Preporod) na X Internacionalnom festivalu horova
A.Dvorak: Moravski dvopjevi, R.Arnautović: Stilizirane bosanske pjesme (ciklus)
V.Milošević: Što ću majko, J.Plecity: Iz stare Bosne
46. 22.11.1997.godine, Sarajevo, Narodno pozorište Sarajevo
Praizvedba muzičko-scenskog djela „Modrorječje“, kompozitora Asima Horozića i Rade Nuić
u povodu obilježavanja 80 godina rođenja pjesnika Maka Dizdara (Sarajevska filharmonija,
mješoviti hor „Modrorječje“, glumci i baletni ansambl Narodnog pozorišta Sarajevo, solisti:
Amila Bakšić i Ivica Šarić, reditelj: Dubravka Zrnčić (SARTR)
47. 28.12.1997.godine, Sarajevo - Svečani Ramazanski Koncert, Narodno pozorište Sarajevo, (Solisti:
Amila Bakšić i Lejla Jusić, Sarajevska filharmonija, Oktet BZK Preporod, Akademski ženski hor
„Gaudeamus“)
A.Horozić-R.Arnautović: Ramazanija, Kad procvatu behari, M.Jeličanin: Banja Luko, A.Horozić:
Sevdisanje
48. 23.06.1998.godine, Sarajevo - Koncert studenata Muzičke akademije u Sarajevu i Sarajevske
filharmonije u povodu 40 godina Muzičke omladine Sarajevo, Dom armije
W.A.Mozart: Koncert za flautu i orkestar, allegro aperto (solista: Ana Gašić)
G.Bizet: Habanera iz opere Carmen,C.W.Gluck: Arija iz III čina opere Orfeo (solista: Mirela Kovač)
C.M.Weber: Koncert za klarinet i orkestar, Adagio ma non tropo - Rondo – Allegro (solista: Vedran Tuce)
R.Schuman: Koncert za klavir i orkestar a-mol; Allegro affetuoso (solsita: Selma Peco)
A.Dvorak: Koncert za violončelo i orkestar h-mol; Allegro (solista: Aleksandar Znachonak)
49. 08.11.1998.godine, Ankara (Turska) - Koncert Akademskog ženskog hora Gaudeamus (BZK
Preporod) u okviru 15. Ankara Muzik Festival
Bosanske stilizirane pjesme autora: R.Arnautovića, M.Prebande, T.Vidošića, V.Miloševića, J.Plecity-ja (Solisti: Amila Bakšić, Denis Isaković, Lejla Jusić i Ljiljana Pećanac,klavir)
50. 09.11.1998. godine, Ankara (Turska) - Repriza koncerta u dvorani Cumartesi, na inicijativu
Organizacijskog Odbora Festivala
51. 01.02.1999.godine,Sarajevo - Koncert Akademskog ženskog hora Gaudeamus uokviru
manifestacije „Sarajevska zima“, Dom armije
L.Vittoria: O vos omnes; A. Dvorak: Moravski dvopjevi; I. Zajc: Ptičice; T. Prokopiev: Rosa; V.
Milošević: Što ću majko; R. Tahiri: Skerzo in „L“; R. Arnautović: Stilizirane bosanske pjesme;
M. Prebanda:Sanzaspala (solista Denis Isaković); J.Plecity: Iz stare Bosne; N. Stoikof: Frhulingfest
52. 31.05.1999.godine, Sarajevo - Koncert hora, orkestra i solista Muzičke akademije u Sarajevu, Dom
armije
K.Makedonski: Ciklus „Vena“; A.Lajovic: Lan: E.Grieg: Psalm: E. Cossetto: Kolo iz Bosne;
C.Sermisy: Languir me fe; V.Lisinski: Cum in vocarem (solista: Sanela Redžepagić);
G Pergolesi: Aria No4 i No7 (solista: Mirela Kovač, mezzosopran); A. Vivaldi: Beatus vir (Psalm)
(solisti: Melisa Hajrulahović, sopran, Vesna Košpo, sopran i Sanela Redžepagić, mezzosopran)
53. 07.06.1999.godine, Sarajevo - Koncert kamernog orkestra i solista Muzičke akademije u
Sarajevu u povodu obilježavanja 50 godina Univerziteta u Sarajevu, Dom armije
B.Bjelinski: Koncert za klarinet i orkestar (solista: Đenan Jusufović)
O.Taktakašvili: Humoreska /prvo izvođenje u BiH/ A. Scarlatti: Sinfonien No 2 D-dur
J.S.Bach: Koncert za klavir i orkestar f-moll (solista: Emina Softić)
G Rossini: Sonata No 1
54.14.06.2000.godine, Sarajevo - Koncert hora, orkestra i solista Muzičke akademije u povodu
obilježavanja 45 godina Muzičke Akademije u Sarajevu, Dom armije
E. Grieg: Holdberg svita
W.A.Mozart: Kvintet za klarinet i gudački orkestar I stav (solista: Đenan Jusufović)
V.Lisinski: Cum in vocarem za mješoviti hor, orkestar i mezzosopran (solisti: Sanela Redžepagić)
Arr. R.Arnautović
A.Vivaldi: Credo za hor i orkestar
St.St.Mokranjac: Mekam /prvo izvođenje u BiH/
G.Rossini: Kirie iz Male svečane mise
A Ramirez: Misa Criolla (solisti: Denis Isaković i Nermin Puškar)
55. 16.09.2000.godine, Opatija (Hrvatska) – Nastup (performans) Akademskog ženskog hora „Gaudeamus“ na Festivalu etno muzike „Euromusica“
R. Arnautović: Stilizirane bosanske pjesme za ženski hor
56. 05.03.2001.godine, Sarajevo - Koncert Akademskog ženskog hora „Gaudeamus“, Dom armije
R.Arnautović, R.Nuić, S.Fejzić, O.Blentić: Stilizirane bosanske pjesme (solisti: Gordana Topić, mezzosopran, Omer Blentić, klavir, Denis Šparavalo, gitara, Sakib Lačević, flauta)
57. 29.05.2001. godine, Sarajevo - Godišnji koncert Simfonijskog orkestra i solista Muzičke akademije u
Sarajevu, Dom Armije
W.A.Mozart: Koncert za flautu i orkestar D-dur I stav (solista: Sakib Lačević)
J.Haydn: Koncert za violončelo i orkestar C-dur I stav (solista: Belma Alić)
W.A.Mozart: Rondo za klavir i orkestar A-dur (solista: Dina Pilav)
C.M.Weber: Koncert za klarinet i orkestar Es-dur I stav (solista: Vedran Tuce)
F.Schubert: Talijanska uvertira C-dur /prvo izvođenje u BiH/
58. 05.06.2001. godine - Koncert Akademskog ženskog hora „Gaudeamus“ i Mješovitog hora Muzičke
akademije u Sarajevu, Dom Armije
St.Mokranjac: Tebe pojem, J.Gallus: Reqnum mundi, Č.Dušek: Ave Marija, V.Milošević:
Što ću majko, J.Plecity: Iz stare Bosne, N.Stoikof: Fruhlingfest, G.Rossini: Kirie iz Messe Solenelle, T. Morley: Fire, fire, T. Skalovski: Makedonska rapsodija No2, C. Rihtman: Pjevaj sejo, D.Đenader: Rugalice
59. 09.06.2001.godine, Stara Boleslav (Češka) - Nastup Akademskog ženskog hora
„Gaudeamus“ na IX Internacionalnom Festivalu horske Muzike, Zamak Brandyskeho
A.Dvorak: Moravski dvopjevi;V.Milošević: Što ću majko; J.Plecity: Iz stare Bosne; R.Arnautović:
Put putuje Latif aga i Akšam mrače; N.Stoikoff: Fruhlingfest
60. 09.11.2001.godine,Rim (Italija) - Koncert Akademskog ženskog hora „Gaudeamus“
Duhovna muzika autora: G.Animucia, L.Vittoria, Č.Dušek, St.Mokranjac, R.Arnautović, J. Gallus i J.Pasver (Katedrala Santa Marija Degli Angeli)
61. 07-11.12.2001.godine -Vatikan, Rim (Italija) - Učešće Akademskog ženskog hora „Gaudeamus“ na
manifestaciji „ Kultura za Evropu“, pod pokroviteljstvom Pape Ivana Pavla II
Duhovna muzika (Basilica St.Pietro i Piazza Di Spagna)
62. 07.06.2002. godine - Sarajevo Godišnji koncert hora i orkestra Muzičke akademije u Sarajevu, Dom
armije
L.Cherubini: Requiem / prvo izvođenje u BiH/
63. 10.07.2002.godine - Sarajevo Koncert Akademskog ženskog hora „Gaudeamus“ u okviru festivala
„Baščaršijske noći“ – performans (nastup s koreografijom)
R.Arnautović, V.Milošević, D.Đenader, J.Plecity Stilizirane bosanske pjesme
64. 28.08.2002. godine– Solun (Grčka) Festival etno kulture „Balkanski trg“, Grčka
R. Arnautović: Koncert stiliziranih bosanskih pjesama hora „Gaudeamus“ (solista: Gordana Topić,
mezzosopran i Akademski ženski hor „Gaudeamus“)– nastup s koreografijom
65. 30-31-08.2002.godine -Skoplje (Makedonija) Internacionalno takmičenje horova „Dragan Šuplevski“,
Akademski ženski hor „Gaudeamus“, nagrada za osvojeno III mjesto
R. Arnautović: Stilizirane bosanske pjesme; L.Vittoria: O vos omnes; D.Šuplevski: Borjano Borjanke;
R.Petrović: Canticum, canticorum; N.Stoikof: Fruhlingfest – nastup s koreografijom
66. 12.09.2002.godine - Sarajevo Koncert u organizaciji Muzičke omladine Sarajevo „Most
prijateljstva BiH - Švedska“, Koncertna sala Srednje muzičke škole Sarajevo, Akademski
ženski hor „Gaudeamus“ /Sarajevo/ i Plysh /Stockholm/
Stilizirane narodne pjesme BiH i Narodne švedske pjesme za ženski hor
67. 19.10.2002.godine - Sarajevo Koncert stiliziranih bosanskih pjesama za ženski hor, glas i
klavir u okviru manifestacije „Dani evropskog naslijeđa“ Dom Armije, Akademski ženski hor
„Gaudeamus“
R.Arnautović, E.Cossetto, V.Milošević, J.Plecity, R.Nuić, O.Blentić, S.Fejzić (solista: Gordana
Topić, mezzosopran)
68. 20-30.11.2002. godine -Turneja Akademskog ženskog hora „Gaudeamus“, Švedska,
Vaksjo, Stockholm, Orebro, Mariefeld, Geteborg
R.Arnautović: Stilizirane bosanske pjesme
69. 07-10.12.2002.godine – Vatikan/Rim (Italija) Učešće Akademskog ženskog hora
„Gaudeamus“ na manifestaciji „Kultura za Evropu“, pod pokroviteljstvom Pape Ivana Pavla II,
Duhovna horska muzika
70. 15.12.2002.godine – Sarajevo, Nastup na manifestaciji Bomuz 2002, Bošnjački institut
R. Nuić: Blago za ženski hor, mezzosopran, dvije flaute i udaraljke /praizvedba/ (Akademski
ženski hor Gaudeamus, Gordana Topić, mezzosopran, Sakib Lačević i Jasenka Ferizović,
flauta)
71. 02.2003.godine – Sarajevo, Koncert orkestra i solista Muzičke akademije u Sarajevu, Dom
armije
K.Stamitz: Koncert za flautu i orkestar G-dur (solista: Adi Šehu)
W.A.Mozart: Koncert za klavir i orkestar F-dur (solista: Azra Medić)
A. Dvorak: Serenade
72. 06.04.2003.godine, Sarajevo Svečani koncert Sarajevske filharmonije povodom 6 Aprila, Narodno
pozorište Sarajevo
V.Kulenović: Talas – praizvedba (djelo napisano specijalno za ovaj jubilej)
B. Smetana: Polka iz opere „Prodana nevjesta“
E. Lalo: Španska simfonija, koncert za violinu i orkestar (solista: Melika Hadžić)
73. 09.05.2003. godine, Sarajevo - Koncert hora, orkestra i solista Muzičke akademije u Sarajevu, Dom
armije
H.Schutz: Psalm 100 (za dva mješovita hora; G. Faure: Libera me iz Requiem; A.Vivaldi: Gloria
i Credo (za mješoviti hor i gudački orkestar) Solisti: Adema Pljevljak, sopran; Zana Staniškovska i
Sanela Ređepagić, mezzosopran i Denis Isaković, bas
74. 30.05.2003.godine, Sarajevo - Koncert horova „Gaudeamus# (Sarajevo) i Bel Canto (Švedska) u
okviru manifestacije „Sarajevo grad snova“ u organizaciji Muzičke omladine Sarajevo sala Muzičke
škole
W.Ahlen: En vanling gronskas, H. Alfven: Uti var hage, Č. Dušek: Ave Marija, J.Pasver: Nunc dimitis, J.Slavenski: Ftiček veli, V.Milošević: Što ću majko, D.Đenader: Dade mi Zaim jabuku, J. Plecity: Iz stare Bosne, M.Stoikof: Fruhlingfest
75. 07-11.12.2003. godine, Vatikan/Rim - Učešće Akademskog ženskog hora „Gaudeamus“ na
manifestaciji „Kultura za Evropu“ pod pokroviteljstvom Pape Ivana Pavla II (Basilica St. Pietro i
Basilica St.Maria Maggiore) - Duhovna muzika
76. 17.05.2004.godine, Sarajevo - Koncert u povodu obilježavanja 80 godina od smrti G. Puccinia i 30 godina umjetničkog i pedagoškog rada Rešada Arnautovića, Narodno pozorište Sarajevo, Hor i orkestar Muzičke akademije u Sarajevu, Akademski ženski hor „Gaudeamus“, Hor Opere Narodnog pozorišta u Sarajevu i Simfonijski orkestar Sarajevske filharmonije.
Solisti: Tvrtko Stipić, tenor (Zagreb) i Denis Isaković, bas (Sarajevo)
G.Puccini: Messa di Gloria – prvo izvođenje u BiH
77. 31.05.2005.godine, Sarajevo - Koncert u povodu obilježavanja 50 godina Muzičke akademije u
Sarajevu, Narodno pozorište Sarajevo, Simfonijski orkestar Sarajevske filharmonije,
Mješoviti hor Muzičke akademije u Sarajevu i solisti Opere Narodnog pozorišta u Sarajevu:
Margit Tomik, alt; Ivica Šarić, bas; Denis Isaković, bas i Eldin Huseinbegović, tenor
J.Š.Slavenski: Simfonija orijenta
78. 24.06.2006. godine, Sarajevo - Koncert hora, orkestra i solista Muzičke akademije u Sarajevu,
Dom armije, Hor, orkestar i solisti Muzičke akademije u Sarajevu, Solisti: Aida Čorbadžić, sopran;
Melisa Hajrulahović, sopran; Irena Topić, mezzosopran; Milan Lucić, tenor; Denis Isaković, bas;
H Purcell: opera Didona i Enej /koncertna izvedba/- prvo izvođenje u BiH
79. 07.07.2006.godine, Sarajevo - Festival „Baščaršijske noći“ Sarajevska vijećnica, Hor,
orkestar i solisti Muzičke akademije u Sarajevu, Solisti: Aida Čorbadžić, sopran; Melisa
Hajrulahović, sopran; Irena Topić, mezzosopran; Milan Lucić, tenor; Dejan Heraković, bas
H.Purcell: Didona i Enej /koncertna izvedba/- festivalska premijera
80. 16.05.2007.godine, Sarajevo - Koncert hora, orkestra i solista Muzičke akademije u
Sarajevu pod nazivom „musica sacra“ Dom Armije, Solisti: Aida Čorbadžić, sopran; Irena
Topić, mezzosopran; Tvrtko Stipić, tenor i Siniša Štork, bas; J.S. Bach: Magnificat D-dur /prvo
izvođenje u BiH/;F. Schubert: Misa G-dur/prvo izvođenje u BiH/
81. 20.05.2009. godine, Sarajevo – Koncert hora, orkestra i solista Muzičke akademije u
Sarajevu,Narodno pozorište,Hor, orkestar i solisti Muzičke akademije u Sarajevu, Solisti: Aida
Čorbadžić, sopran, Melisa Hajrulahović, sopran; Amir Saračević, tenor; Leo Šarić, bas
H. Purcell: Koncertna izvedba opere King Arthur (prvo izvođenje u BiH)
82. 30.05.2011.godine, Sarajevo – Koncert hora, orkestra i solista Muzičke akademije u Sarajevu
Narodno pozorište, Hor, orkestar i solisti Muzičke akademije u Sarajevu, Solisti: Adema Pljevljak
sopran; Zana Staniškovska, mezzosopran; Amir Saračević, tenor i Ivan Šarić, bas
W.A. Mozart: Requiem
83. 26.05.2013.godine, Sarajevo – Koncert hora, orkestra i solista Muzičke akademije
Sarajevo, Crkva Sv.Ante, Hor, orkestar i solisti Muzičke akademije u Sarajevu, Solisti: Aida
Čorbadžić, sopran; Zana Staniškovska, mezzosopran; Amir Saračević, tenor; Ivan Šarić, bas
W.A. Mozart: Krunidbena misa C-dur KV 317 /prvo izvođenje u BiH/
84. 04.06.2003.godine, Sarajevo - Koncert Sarajevske filharmonije i Muzičke akademije
Narodno pozorište, Orkestar Sarajevske filharmonije (solista: Dragan Opančić)
M.Ravel: Koncert za lijevu ruku za klavir i orkestar
85.15.06.2013.godine, Tuzla – Koncert kamernog orkestra BellArte, BKC
A.Vivaldi: Koncert za gitaru i gudački orkestar D-dur (solista: Elvis Sivčević)
J.S. Bach: Koncert za klavir i orkestar g-mol (solista: Omer Blentić)
86. 20.05.2016.godine, Sarajevo - Koncert hora, orkestra i solista Muzičke akademije Sarajevo
Narodno pozorište, Solisti: Aida Čorbadžić, sopran; Zana Staniškovska,
Mezzosopran; Kenan Hasić, tenor; Alma Aganspahić, orgulje i celesta; Izudin Bajrović,
narator;
A. Honegger: „Kralj David“ Simfonijski psalm za hor, orkestar, soliste i naratora /prvo
izvođenje u BiH/
IV KOMPOZITORSKI RAD (obrade i aranžmani)
1. Zbirka stiliziranih bosanskih pjesama za ženski hor „Put putuje Latif-Aga“ izdavač: RBiH,
Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Pedagoški zavod 1995.godine
2. Dvije zbirke stiliziranih bosanskih pjesama za dvoglasni dječiji hor (izdavač ŠDC) 1998.godine.
3. Zbirka stiliziranih bosanskih pjesama za mješoviti, muški i ženski hor (izdavač ŠDC) 2006.godine
4. Aranžmani solo pjesama M. Prebande za orkestar : Azemina, U buri, Niz bašću, Mila nane,
Djevojka i momak.
5. Aranžman kompozicije M. Prebande Bosanski pastorale za flautu i orkestar
6. Aranžman kompozicije V.Lisinskog „Cum in vocarem“ za mješoviti hor i orkestar
V IZDANJA PUBLIKACIJE I DISKOGRAFIJA
1. Zbirka stiliziranih bosanskih pjesama „Put putuje Latif-Aga“ (Notna zbirka u izdanju Ministarstva obrazovanja nauke, kulture i sporta FbiH - Pedagoški zavod 24.8.1995.)
2. Stilizirane bosanske pjesme za ženski hor (Audio kaseta u izdanju BZK „Preporod“ (10.2.1997)
3. Prva i druga zbirka stiliziranih bosanskih pjesama za dječiji hor (Notna zbirka i audio kaseta u izdanju ŠCD 2001.godine)
4. Stilizirane bosanske pjesme (CD Akademskog ženskog hora „Gaudeamus“ u izdanju Koncertne agencije Muzičke akademije u Sarajevu 2002.)
5. Tradicionalne pjesme BiH i Švedske (CD Hora „Gaudeamus“ i Vokalne grupe Plish iz Švedske u izdanju studija Landinius AB radija Vaksjo - Švedska 2002.)
6. Monografija dirigenta i muzičkog pedagoga Rešada Arnautovića povodom 30 godina umjetničkog i pedagoškog rada (izdanje ŠDC 2004. god.) Autor prof. dr. Selma Ferović
7. Zbirka stiliziranih bosanskih pjesama za mješoviti, ženski i muški hor(Notna zbirka horskih kompozicija u izdanju ŠDC Sarajevo 2006.)
8. Koncert hora, orkestra i solista Muzičke Akademije u Sarajevu sa djelima Ramireza, Lisinskog, Cossetta i Mokranjca (CD u izdanju Koncertne agencije Muzičke akademije u Sarajevu 2002.)
9. Koncert hora orkestra i solista Muzičke akademije u Sarajevu sa djelima Cherubinija, Stamitza i Mozarta (CD u izdanju Koncertne agencije Muzičke akademije u Sarajevu 2004.)
10. Koncert hora, orkestra i solista Muzičke akademije u Sarajevu, G. Puccini: Messa di Gloria (DVD u izdanju Koncertne agencije Muzičke akademije u Sarajevu 2004.)
11. Koncert hora, orkestra i solista Muzičke akademije u Sarajevu, J. Slavenski: Simfonija Orijenta (DVD u izdanju Koncertne agencije Muzičke akademije u Sarajevu 2005.)
12. Koncert hora, orkestra i solista Muzičke akademije u Sarajevu, H. Purcell: Opera Didona i Enej-koncertno izvođenje (DVD u izdanju Koncertne agencije Muzičke akademije u Sarajevu 2006.)
13. Koncert hora, orkestra i solista Muzičke akademije u Sarajevu „Musica sacra“, J.S. Bach; Magnificat, F. Schubert : Missa G-dur (DVD u izdanju Koncertne agencije Muzičke Akademije Sarajevo 2007.)
14. Koncert hora, orkesrta i solista Muzičke akademije u Sarajevu, H. Purcell : Opera King Arthur-koncertna izvedba (DVD u izdanju Koncertne agencije Muzičke akademije Sarajevo 2009.)
15. Koncert hora, orkestra i solista Muzičke akademije Sarajevo, W.A.Mozart: Requiem (DVD u izdanju Koncertne agencije Muzičke akademije Sarajevo 2012.)
16. Koncert hora orkestra i solista Muzičke akademije Sarajevo, W.A. Mozart: Krunidbena misa C-dur (DVD u izdanju Koncertne agencije Muzičke akademije u Sarajevu 2013.)
17. Koncert hora, orkestra i solista Muzičke akademije u Sarajevu, A. Honegger: Kralj David- simfonijski psalm (DVD u izdanju Koncertne agencije Muzičke akademije Sarajevo 2018)
VI MENTORSTVO I ČLANSTVO U KOMISIJAMA ZA STICANJE AKADEMSKOG STEPENA MAGISTAR NA MUZIČKOJ AKADEMIJI U SARAJEVU
VII ČLANSTVO U KOMISIJAMA ZA IZBOR U AKADEMSKA ZVANJA NA MUZIČKOJ AKADEMIJI U SARAJEVU
VIII MENTOR ASISTENTIMA NA ODSJEKU ZA DIRIGOVANJE MUZIČKE AKADEMIJE U SARAJEVU
IX FUNKCIJE I DRUGI OBLICI RADA
X NAGRADE I PRIZNANJA
Povelja Ženskom horu „Miljenko Cvitković“ – dirigent Rešad Arnautović, Sarajevo za učešće na 12. Jugoslovenskim horskim svečanostima u Nišu
XI OPIS UMJETNIČKO EDUKATIVNE DJELATNOSTI
(izbor)
O pedagoškom i umjetničkom radu u Srednjoj Muzičkoj školi u Sarajevu svjedoče brojne nagrade i priznanja. Sa ženskim horom ove škole prof. Arnautović osvaja četiri prve nagrade na Republičkim takmičenjima muzičkih škola BiH, dvije druge nagrade i jednu treću na Saveznim takmičenjima muzičkih škola Jugoslavije. Na brojnim nastupima kao dirigent nastojao je prevashodno afirmisati djela bh. kompozitora ali i svjetsku muzičku literaturu. Zahvaljujući radu i angažmanu u ovoj školi, veliki broj učenika nastavilo je školovanje i danas su vrsni umjetnici, kompozitori i dirigenti. Horsko muziciranje u Srednjoj muzičkoj školi, uspjesi, putovanja i druženja učinili su da su mnogi postali pravi zaljubljenici horskog pjevanja i kasnije postali članovi Hora sarajevske opere i horova koji su djelovali u raznim gradovima BiH.
U periodu od 1978. do 1991.godine R. Arnautović je bio rukovodilac brojnih horskih ansambala i to: Mješovitog hora „Slobodan Princip Seljo“ Sarajevo (1978-1980.), Mješovitog hora „Gradski centar“ Goražde (1980-1982.), Mješovitog hora “Džemal Bijedić“ Mostar (1982-1983.), Mješovitog hora „Famos“ Hrasnica (1983-1984.), Mješovitog hora „ Vaso Miskin Crni“ Sarajevo (1984-1987.), a osnivač je Ženskog hora „Miljenko Cvitković“ Sarajevo (1986-1991.). Svi ovi horovi su bili oslonac u muzičkim životu sredine u kojoj su djelovali, a neki od njih svojim uspjehom izašli iz granica BiH kao što je to Ženski hor „ Miljenko Cvitković“ koji je učestvovao na 12.Jugoslovenskim horskim svečanostima u Nišu 1988. godine, kojom prilikom se predstavio i praizvedbom savremenog djela Josipa Magdića za ženski hor i elekroniku „Popule meus - Jam hiems“ što je predstavljalo pionirski poduhvat autora i dirigenta.
U saradnji sa Muzičkom omladinom Sarajevo i RTSA, dirigent Arnautović 1991. godine osniva Akademski ženski hor „Gaudeamus“. Početkom agresije na RBiH i tokom ratnih zbivanja aktivno nastavlja sa radom te u prostoru Doma RTVBiH redovito održava probe sa horom „Gaudeamus“ kada slijedi realizacija prvih ratnih studijskih snimaka. U saradnji sa Kamernim orkestrom RTVBiH tokom istog perioda, kontinuirano se priprema izvođenje Pergolezijevog oratorija „Stabat Mater“. Za tu priliku RTVBIH obezbjeđuje osnovne uslove kako bi članice hora bile u mogućnosti dolaziti na probe iz najudaljenijih predjela grada. U teškim ratnim okolnostima opasnim po život, članice hora su redovno dolazile na probe i vježbale sa solistima i Kamernim orkestrom RTVBIH. Velika odgovornost je bila pred izvođačima, jer je planirani koncert upriličen u okviru Multikonfesionalne molitve za mir, koji je prvi put direktno prenosila Eurovizija 23.12.1992.godine u Sarajevskoj katedrali. Kritika je koncert ocjenila izuzetnim umjetničkim doživljajem, a jedan strani novinar, u direktnom prijenosu, vidno uzbuđen, između ostalog je izgovorio sljedeće: „Sve izgleda iracionalno, ovdje u Sarajevu, porušenom, opasnim po život, bez vode, struje, telefona, izvodi se grandiozno djelo na tako profesionalnom nivou da nam se čini da Pergolezija izvode vanzemaljci“. Prijenosom ovog koncerta RTVBiH je zvanično postala članicom Eurovizije. Nakon ovog događaja, hor „Gaudeamus“ nastavlja sa intenizvnim radom i pored nekoliko nastupa, realizira i koncert na zatvaranju festivala „Sarajevska zima“ 21.03.1993.godine.Na inicijativu dr. Bernarda Kušnera 31.12.1993.godine u studiju A Muzičke produkcije RTVBiH upriličen je Novogodišnji koncert za mir na kojem su nastupili: Kamerni orkestar RTVBiH, Akademski ženski hor „Gaudeaus“, dječiji hor „Palčići“ kao i svjetski poznata sopranistica Barbara Hendrix. Tom prilikom čuvena sopranistica izvela je i dvije pjesme BiH autora: R.Arnautović „Put putuje Latif Aga“ i M.Prebanda-R.Arnautović „Mila nane“, koje je dirigovao Rešad Arnautović. Ovaj koncert je direktno prenosila Eurovizija.
Akademski ženski hor „Gaudeamus“ je ubrzo postao renomirani ansambl sa zavidnom reputacijom. Zabilježio je preko stotinu nastupa u zemlji inostranstvu i bio učesnik brojnih manifestacija, festivala i smotri. Okosnicu repertoara ovoga hora čine stilizirane bosanske pjesme autora Rešada Arnautovića. Značajan doprinos u afirmaciji tradicionalne BiH muzike (u umjetničkoj obradi) ovaj hor je dao kroz izvedbe na koncertima i nastupima diljem svijeta. Za potrebe arhiva RTVBiH hor je snimio preko trideset kompozicija koje se emituju na radiju i tv programima.
Nedostatak horskih ansambala između 1992. i 1998. godine, prevashodno onih koji bi mogli učestvovati u kulturnim programima, kako u zemlji tako i šire, u veoma teškim ratnim i poratnim okolnostima bio je povod da maestro Arnautović osnuje dva ansambla u Kulturnom društvu bošnjaka „ Preporod“ i to Ženski vokalni ansambl i Muški vokalni oktet. Ovi ansambli su održali preko 60 koncerata širom BiH nastupajući i u mnogim evropskim gradovima.
Iako je svoje stvaralačke potencijale dirigent Arnautović usmjeravao ka horskom muzičkom izrazu paralelno je njegovao i sklonost prema orkestarskom muziciranju pretežno kroz izvedbe vokalno instrumjentalnih djela. Dirigovao je čitav niz djela klasične muzičke literature. Nastojao je posebno izvoditi djela koja su zabilježena kao praizvedbe ili prva izvođenja u BiH. Zato su ovi koncerti praćeni sa posebnim interesom publike i cjelokupne javnosti, a dirigent prepoznatljiv po brižljivom odabiru repertora bilo da se radi o prigodnim programima (Ramazanski koncerti sa Sarajevskom fiharmonijom) ili repertoaru ansambala Muzičke akademije u Sarajevu sa izvođenjima kompleksnih djela svjetske muzičke literature. („Simfonija Orijenta“ J.Slavenskog , „Kralj David“ A. Honegera, „Requiem“ W.A. Mozarta, opere „Didona i Enej“ i „King Arthur“ H. Purcella, „Requiem“ L. Cherubinija i G. Faurea, „Krunidbena misa“ W.A. Mozarta i dr.)
XII UMJETNIČKO ISTRAŽIVAČKI PROJEKTI
HORSKA DJELATNOST
Istražujući muzičku baštinu BIH posebno repertoar koncertne djelatnosti u posljednjih sto godina prof. Arnautović uočio je da u horskim aktivnostima nije bila zastupljena narodna pjesma gradske sredine -sevdalinka. Podaci da se tek u periodu austroguarske monarhije na ovom tlu vrše istraživanja i bilježe prvi zapisi bosanske narodne pjesme (Ludvig Kuba i Franjo Kuhač). Iz tog vremena postoji i nekoliko slučajeva notnih zapisa obrade sevdalinki i to pretežno za glas i klavir, te desetak pjesama bosanskih sevdalinki za mješoviti hor. Između dva svjetska rata izvodio se svjetski horski repertoar, kompozicije autora susjednih zemalja i vrlo rijetko djela BiH autora. Takva praksa se nastavlja i iza 1945. godine kada su djela uglavnom inspirisana narodno-oslobodilačkom borbom. Istraživačkim radom i analizom na primjer perioda 1959-1990. može se ustanoviti samo poneko izvođenje obrada sevdalinki.
Nedostatak repertoara ove vrste bio je posebno uočljiv nakon proglašenja Republike Bosne i Hercegovine kao nezavisne države. Uvidjevši da horske literature bh. autora gotovo i nema i da treba učiniti nešto po pitanju očuvanja muzičke baštine BiH, prof. Arnautović osjetio se pozvanim i odgovornim da svoje znanje stavi u funkciju zaštite kulturnih tekovina BiH. U teškim ratnim i poratnim okolnostima počinje istraživački rad, prikuplja pristupačnu građu ranijih autora, analizira stotine zapisa bosanskih pjesama gradske sredine - sevdalinke studira etnomuzikološku građu Ludviga Kube, Cvjetka Rihtmana, Vlade Miloševića i drugih. Svjesni značaja stvaranja horske literature BiH u istraživanju mu pomažu i kolege posebno prof.dr. Selma Ferović. Rezultat studijskog rada su bile prve stilizacije i prvi nastupi (02.06.1993. sa horom „Gaudeamus“). Želio je provjeriti kako će prve kompozije biti primljene od strane publike i kritike. Ubrzo je bilo jasno da je na pravom putu i da je publika željno očekivala repertoar horskih djela vezanih za naše podneblje. Pjesme Na Bentbašu, Svi dilberi, Sarajevo na visoku gledu, Zvijezda tjera mjeseca, Akšam mrače i druge izvode se u raznim prigodama i svečanostima. Prof. Arnautović svakom novom prilikom sa svojim horom „Gaudeamus“ izvodi novu stilizaciju pjesama, repertoar postaje sve bogatiji i poznatiji širom BiH. Priznanja dobija i iz inostranstva posebno kada je poznata operska diva Barbara Hendrix za svoj nastup u Sarajevu (31.12.1993.) odabrala njegovu stilizaciju pjesme Put putuje Latif aga i pjesmu Mila nane kompozitora Milana Prebande. Nakon prezentacije repertoara na radiju i televiziji raste interes za ove umjetničke izvedbe. Uviđa to i Prosvjetno pedagoški zavod u Sarajevu te pokreće štampanje zbirke horskih kompozicija koja će omogućiti djeci bolje upoznavanje vlastite muzičke baštine. Podršku pruža i Federalno ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, čija promocija je održana 24.08.1995.god. Tom prilikom je prof.dr. Munib Maglajlić rekao: „Prof. Arnautović je na tragu onih plemenitih nastojanja koje su na bosanskohercegovačkom području započeli muzičari u ausrougarskom razdoblju, nastojeći zatečenu muzički vrijednu folklornu baštinu prilagoditi svestranijom korištenju“, a prof.dr. Selma Ferović zaključila: „ Zbirka stiliziranih bosanskih pjesama za ženski hor pod nazivom „Put putuje Latif Aga“ predstavlja prvu štampanu zbirku ove vrste urađenu u potpunosti na osnovu muzičke baštine i to gradske sredine u RBiH, te kao takva ima historijsku i praktičnu - edukativnu vrijednost. Zbirka će imati značajnu ulogu u životu kulturno-prosvjetnih i umjetničkih ustanova i biće snažan doprinos pokretanju edicija koje treba da nastave sa osvjetljavanjem muzičkog kulturnog naslijeđa BiH.“
Godine koje slijede usmjerene su ka istraživanju mogućnosti za što većom i boljom afirmacijom bosanske muzičke baštine. Štampane obrade bosanskih narodnih pjesama izdate u dvije zbirke 2001.godine pod nazivom „Stilizirane bosanske pjesme za dječiji hor“ popunjavaju veliku prazninu koja je postojala u horskoj literaturi ove vrste, osim rijetkih primjera C. Rihtmana, V. Miloševića, I. Demetra i J. Plecityja napisanih za četvoroglasni mješoviti hor. Priprema za štampu zbirke bosanskih pjesama za dječije horove rezultat je višegodišnjih ispitivanja izvođačkih mogućnosti dječijih horskih ansambala. Ova zbirka dopunjuje nastavni program muzičke kulture u kojem je posebna pažnja posvećena muzičkom naslijeđu BiH i omogućuje da djeca upoznaju, usvoje i zavole ovaj segment kulturnog naslijeđa BiH. Pjesme su prilagođene mogućnostima djece u opšteobrazovnim i muzičkim školama. Napisane su tako da u skladu sa kvalitetom, nivoom učenika sa kojima nastavnik radi, moguće je izvršiti izbor, počev od najjednostavnijih do najsloženijih. Zbirka obuhvata 34 pjesme od kojih su 27 stilizacije, a 7 revidirane za dječiji hor obrada: J.Plecityja, T.Vidošića, J.Penave i A.Šantića. Izbor najljepših bosanskih pjesama pokazuju estetsku osjetljivost autora na vrijednosti predhodnika. Posebna zanimljivost i kvalitet zbirke stoji u činjenici da su u pjesmama obuhvaćeni gotovo svi krajevi BiH, posebno veći gradovi, a u tekstovima pjesama spominju se događaji, značajne ličnosti, tradicionalni događaji na izvornom jeziku, što na najbolji način mladima prenosi znanja i iskustva ranijih generacija.
2006. godine je izdata je još jedna zbirka ovoga puta „Stilizirane bosanske pjesme za mješoviti, ženski i muški hor“ sa 39 pjesama. Tako je pružena mogućnost raznovrsnim ansamblima da na svom repertoaru mogu imati bosansku sevdalinku u obradi za hor. Time je autor kroz svoj dugogodišnji istraživački i kreativni rad dao smjernice ka pokretanju sličnih edicija koje treba da afirmišu muzičko naslijeđe u BiH.
Pored klasičnog horskog repertoara, izvođenja mnogobrojnih djela napisanih za ženskih hor kako domaćih tako i stranih kompozitora, prof. Arnautović je kao horski dirigent pratio i savremene trendove svjetske horske izvođačke prakse pa je tako prvi put u BiH izveo jedno savremeno djelo za horski ansambl i elektroniku (J. Magdić „ Popule meus Jam hiems“), zatim je horske izvedbe obagatio koreografijom i u više navrata eksperimentisao sa muzičko-scenskim nastupima.
ORKESTARSKA DJELATNOST
Dirigent Rešad Arnautović je umjetnik koji pažljivo bira koncertni repertoar. Svaki od brojnih koncerata sa orkestrima u BiH (Sarajevska filharmonija, Simfonijski orkestar RTVBiH, Mostarski simfonijski orkestar, Kamerni orkestar RTVBiH i drugo) prezentirali su pažljivo odabrana djela sa studioznim odabirom repertoara. Cilj dirigenta je bio predstaviti publici djela koja se prvi put izvode u BiH a neka od njih su doživjela praizvede. Za to je bilo potrebno uložiti pored znanja i afinitet prema istraživačkom poslu ali i ambiciju koja se odnosi na pronalaženje partitura za djelo, raspisivanje dionica za orkestar i sl. Pamti se dirigentovo istraživanje u pronalasku djela kompozitora Avde Smailovića „Probuđena kasaba“ koje je bilo izgubljeno, kao i praizvedbe djela: Sonatina za obou i gudače Mladena Stahuljaka, „ O sanctissima“ i „Motus saraevoensis“ Josipa Magdića, muzičko-scensko djelo „Modrorječje“ Rade Nuić i Asima Horozića, kompoziciju „Blago“ Rade Nuić, Koncert za violinu, Koncertni stav „Kapija“ i kompozicija „Ne čudim se mraku nit oblaku“ za sopran i orkestar Asima Horozića kao i djelo za simfonijski orkestar „Talas“ Vuka Kulenovića.
Poseban interes prof. Arnautović pokazao je kroz istraživački rad u odabiru djela renomiranih svjetskih kompozitora koja do sada nisu izvođena u BiH. Izvođena su djela pretežno vokalno-instrumentalnih formi različitih stilskih epoha za ansamble i soliste Muzičke akademije u Sarajevu. Na taj način je kako studentima Muzičke akademije tako i publici omogućeno da čuju djela koja se izvode u velikim kulturnim centrima svijeta a time i obogatio repertoar muzičke scene u BiH.
MEĐUNARODNA DJELATNOST I SARADNJA
Aktivnosti na međunarodnom planu prof. Arnautovića se vezuju za gostovanja horskih ansambala (Gaudeamus i Preporod) na tri kontinenta svijeta u preko 20 zemalja i preko 30 gradova. Bili su to nastupi, koncerti i takmičenja kojom prilikom je ostvario saradnju sa mnogim dirigentima, horskim ansamblima i muzičkim institucijama. Neki od nastupa se izdvajaju kao važni za našu muzičku istoriju kao što su: nastup hora „Gaudeamus“ u Rimu (Basilica St.Maria Degli Angeli) kada je pored ostalih duhovnih kompozicija prvi put izvedena jedna ilahija (2001.). Poseban značaj ima koncert Simfonijskog orkestra RTVBiH sa solistima i horom održan u Maroku u gradu Fesu kada je nastupilo preko 100 izvođača iz BiH (1996.) na otvaranju II Svjetskog festivala duhovne muzike. Koncert je izazvao veliku pažnju svjetskih medija koji su snimali intervjue, reportaže i kratke filmove o muzičkim umjetnicima koji su preživjeli rat u Sarajevu. CD sa ovog nastupa se i danas distribuira širom svijeta.
Prof. Arnautović je kao dirigent bio učesnik na brojnim manifestacijama kao što su „Dani BiH kulture“ u Turskoj i Austriji i realizirao je nekoliko turneja sa horom „Gaudeamus“ u Evropi. Bio je također predavač zajedno sa prof.dr. Enverom Imamovićem i prof.dr. Enesom Kujundžićem na „Bosanskoj ljetnoj školi“ u Norveškoj (Kristijansund) 1999. godine, kojom prilikom je pored radionice za horsko dirigovanje upriličio i kratki koncert sa učesnicima radionice na kojem su učenici izveli nekoliko stiliziranih bosanskih pjesama. Održao je niz predavanja o dirigentskoj praksi u zemlji i okruženju.
Kao predsjednik Muzičke omladine Sarajevo prof.Arnautović se angažovao u mnogim segmentima društvene muzičke djelatnosti. Organizirao je brojne koncerte mladih umjetnika, radionice dirigentske prakse na susretima Muzičke omladine, učestvovao na Evropskim i Svjetskim kongresima Muzičke omladine, na susretima pjevačke asocijacije Alpe-Dunav-Adria, aktivno sudjelovao u realizaciji brojnih projekata Muzičke omladine Sarajevo, a od kojih se izdvaja veoma uspješno gostovanje Svjetske fiharmonije mladih (FJM) u Sarajevu (2000.god.)
XIII KRITIKE I RECENZIJE NA UMJETNIČKI RAD
(izbor)
„Evropa ipak stanuje ovdje“. Druga ratna matineja još je jedan dokaz da kultura sve više oživljava u Sarajevu. Hrvatsko kulturno društvo „Napredak“ sve više preuzima ulogu organizatora umjetničkih programa. Nastupio je Kamerni orkestar RTVBiH njih jedanaest muzičara sa solistima i Dirigentom Rešadom Arnautovićem. Ova druga ratna matineja u ovom trenutku znači kao etički čin ponosnih „inadžija“ muzičara koji ne odolijevaju da se i sami pridruže sveopštem kulturnom pokretu otpora.
„Oslobođenje“ 08.08.1992. god. (Divna Pervan)
Izborom Sonatine za obou i gudače Mladena Stahuljaka, te tri komada u klasičnom stilu- nekada našeg sugrađanina- Franje Povije , sarajevski umjetnici na čelu sa Rešadom Arnautovićem pokazali su hvale vrijedan trud u reanimaciji one domaće muzike koju s pravom valja i dalje njegovati. Koncert započet izvedbama Stahuljaka i Povije završio je i jednom praizvedbom kompozicije „O sanctisima“ za ženski glas i kamerni orkestar Josipa Magdića, nastala upravo u ovo vrijeme ratno i posvećena je žrtvama agresije. U zajedničkoj plemenitoj zadaći, uz orkestar, spremnost i spretno vođstvo dirigenta Rešada Arnautovića.
Radio BiH 30.07.1992.god. (Željka Kordić)
Nazvan svečanim predbožičnim koncertom, održanom u povodu multiknofesionalne molitve za mir u BiH nastup Kamernog hora RTVBiH i ženskog hora „Gaudeamus“ sa solistkinjama Amilom Bakšić i Margit Tomik, privukao je mnoštvo svijeta. Direktan Radio i TV prenos ovog koncerta iz sarajevske Katedrale preuzela je i mreža Eurovizije. Svojom snagom i jednostavnošću, dostojanstvom i iskrenošću Pergolezijev „Stabat Mater“ ponio je i publiku i sarajevske izvođače. Zasluga je to dirigenta Rešada Arnautovića čija je djelotvorna i precizna gesta uspjela iznači sve dobre odlike horskog i orkestarskog ansambla. A one se prije svega očituju u iznenađujuće topkom, čistom zvuku i dinamici hora „Gaudeamus“. Linija sa naglašenom lirsko-emotivnom crtom koje poniru i udružuju se; u kompleksnosti zvuka skrivaju nove početke koji se mogu predstaviti kao čujne Pergolezijeve predstave vječnosti.
Radio BiH 23.12.1992. god ( Željka Kordić)
Nazvan Svečanim prednovogodišnjim koncertom prvi koncert Sarajevske filharmonije održan je pod dirigentskom palicom Rešada Arnautovića. Sastav Sarajevske filharmonije s iskrenim namjerama i veseljem izveo je bogat repertoar. U granicama mogućeg , i kada je posustao agregat, lake note Johana Štrausa oduševile su publiku. Rešad Arnautović je sticajem okolnosti danas jedan od najzaposlenijih i najangažovanijih dirigenata, a što može potvrditi svojim vrijednim angažmanom u prošloj godini a i nastupom godine u istom danu, u ponoćnim satima, na novogodišnjem koncertu Barbare Hendrix. Ova umjetnica svjetskog glasa izvela je neodoljivo šarmantnu izvedbu Prebandine pjesme „Mila nane“ i sevdalinku „Put putuje Latif Aga“ za koje je aranžman napisao maestro Arnautović, dirigujući izvedbom.
Radio BIH 31.12. 1992.god. (Željka Kordić)
Kamerni orkestar „Camerata Slovenica“ čuli smo u najboljem svjetlu zahvaljujući dirigentu RešadArnautoviću. Svjedoči o tome postignut sklad dirigenta i ansambla a jamči visoku razinu njegove dopadljive izvedbe koju karakterizira preciznost i homogenost u djelima Dolara, Diterzdorfa u dobroj i sigurnoj pratnji dirigenta koji je disao i mislio sa solistima i orkestrom. Ovim nastupom maestro Arnautović je pokazao sve odlike dirigenta koji ima znanja, darovitosti, spretnosti i nadasve ljubavi prema muzici.
Radio BiH 08.01.1994.god. (Željka Kordić)
Koncert pod nazivom „Lirika sa pepela“ imao je visoko smislenu programsku koncepciju i bio još jedna uspjela afirmacija bogatstva i raznolikosti nacionalne muzičke baštine, zahvaljujući izvođačima i dirigentu Rešadu Arnautoviću koji je za ovu priliku orkestrirao kompozicije Milana Prebande. Umjetnički vrhunac večeri je bio nastup Ženskog vokalnog ansambla „Preporod“ sa stilizovanim bosanskim pjesmama koje je umjetnički obradio Rešad Arnautović. Publika je ovacijama i burnim aplauzima pratila program u prepunoj Sali Doma Armije.
Oslobođenje 13.03.1995.god. (Tatjana Pandurević)
Završni koncert Sarajevske zime 1995. godine ostat će zabilješka kao najpotpunije iznenađenje ove koncertne sezone. Kao malo kad čuli smo Kamerni orkestar RTVBiH programskom izvedbom sa toliko šarma , ljupkosti, elegancije . Očito da iza svega stoji dirigent Rešad Aarnautović. Uz sigurno savladane tehničke probleme ostalo je daha dirigentu da dotjera izraz, da traži finese, kreira stilski okvir, skladno izabranog programa. Dostojanstvo tumačenja djela Korelija, Hajdna i Griga, dalo je upečatljivu završnicu festivala „Sarajevska zima“ 1995.god.s punim pravom i pokrićem.
Radio BiH 21.03.1995.god. (Željka Kordić)
Stilizirane bosanske pjesme za hor dirigenta Rešada Arnautovića predstavlja vrijednu zbirku koja je rezultat potreba da se javnosti na jedan popularan način prezentira jedan dio bogate kulturne baštine Bosne i Hercegovine. Potreba za ovakvim zbirkama horske literature zacrtana je i u okviru nastavnog plana i programa. Pjesme obrađene u ovoj zbirci primjerene su horovima osnovnih i srednjih škola, te za amaterske ansamble. Zbirka obuhvata najpopularnije pjesme, koje su često pjevali najpoznatiji pjevači izvorne narodne muzike, a bile su prihvaćene u svim krajevima BiH. Autor zbirke je koristio zapise istaknutih etnomuzikologa i kompozitora (V. Milošević, J. Pleciti,T. Vidošić).Smatram da će ova zbirka imati zmačajnu ulogu u daljoj afirmaciji tradicionalne bosanskohercegovačke muzike.
Recenzijaprof.dr. Selma Ferović ( Notna zbirka „Put putuje Latif-Aga“ 1995.)
Zbirka lirskih pjesama, od kojih većina može označiti sevdalinkama, koje je za ženski hor obradio dirigent i kompozitor Rešad Arnautović, na tragu je onih plemenitih nastojanja koje su na bosanskohercegovačkom području započeli muzičaru u austrougarskom razdoblju, nastojeći zatečenu, muzički vrijednu folklornu baštinu prilagoditi svestranijem korištenju. Posebna vrijednost Arnautovićeva pothvata sadržana je u činjenici da je maestro obrađene pjesme na najbolji način provjerio, izvodeći ih sa Akademskim ženskim horom „Gaudeamus“. Pjesme, koje sačinjavaju ovu zbirku, prošle su provjeru u praksi i izdržale sud muzičke publike i muzičke kritike, a da predhodno nisu bile kao obrade objavljene. Njihovim objavljivanjem omogućava se svestranije korištenje ove vrijedne folklorne građe u obradi i daje se vrijedan prilog širem i potpunijem doživljaju jednog vida muzičke baštine kod obuhvatnijeg kruga, i to mlađe publike, što je od posebne važnosti. Izbor pjesama u ponuđenoj zbirci temelji se na folklornom lirskom repertoaru koji bi se mogao označiti klasičnim. S obzirom na sve izneseno, svesrdno preporučujem zbirku obrađenih bosanskih pjesama za ženski hor maestra Rešada Arnautovića.
Recenzija prof.dr. Munib Maglajlić (Notna zbirka „Put putuje „Latif-Aga“ 1995.)
Autor Rešad Arnautovićstilizacijama poznatih sevdalinki prilazi na originalan jednostavan i neposredan način. Notnom zapisu prišao je kao profesionalac, voljan da vjerno poštuje specifičnost predloška. S izrazitom muzičkom osjetljivišću za veliki horski slog, vješto i sposobno izbjegava najveće zamke djela ove vrste. Iako ga za pjesme vezuju intimna osjećanja uspijeva se odvojiti od naučnih melodijsko-agogičkih folklorno-etničkih opterećenja. Kao rezultat dobili smo potpuno novo tumačenje. Od folklorne intimizacije karakterističnog sevdisanja ili potenciranja ritma do autentično, inspirisane, svjesno kontrolisane, i duhom oplemenjene muzike. Plemenitost boje horskih dionica slivenih i zaobljenih, intonativna prceiznost i dikcija daju horu epitete vrhunskog ansambla u našoj sredini.
Radio BiH 24.08.1995 (Željka Kordić)
Da nije bilo ličnog zalaganja dirigenta Rešada Arnautovića ko zna koliko bi dugo čekali na izvedbu uvertire Avde Smailovića „Probuđena kasaba“. Dirigent je umio istači najbolje dijelove partiture, vedrinu i liričnost ovog ranog Smajlovićevog djela.Pravi izvođački podvig, s obzirom na složenost partiture predstavlja izvedba V stava „Muslimani“ iz Simfonije Orijenta J. S. Slavenskog. Dirigentu je valjalo uložiti mnogo truda umijeća i strpljenja, pa u nimalo sjajnim okolnostima i s nevelikim izvođačkim mogućnostima izvesti dio tog zahtjevnog djela, sa odlično uvježbanim ansamblima vođenim rukom maestra Arnautovića.
Večernje novine 27.01.1996. (Rada Nuić)
Događaj večeri bila je praizvedba Koncertnog stava Kapija, Asima Horozića, za klarinet i orkestar. Dobre tumače inventivne partiture kompozitor je imao u orkestru Sarajevske filharmonije i maestru Rešadu Arnautoviću, koji se ovog puta potvrdio kao dirigent respektabilnog umjeća . Njegova sklonost i brigu za domaće stvaralaštvo potvrdila je i izvedba Mostarske simfonije našeg istaknutog simfoničara Avde Smailovića, pripremljena i izvedena upravo zalaganjem ovog vrsnog dirigenta. I za orkestar i za dirigenta veoma zahtjevno djelo,nakon niza godina doživjelo je sjajnu izvedbu.Sve o R. Arnautoviću, a i orkestru, rekao je aplauz koji je izmamio izvođače na bis na kraju koncerta.
Večernje novine 10.01.1997. (Rada Nuić)
U scenskom prikazanju „Modrorječje“ izvođački sloj muzikeuspješno pod ravnanjem dirigenta Rešada Arnautovića uspješno je spojilo pokretne slike sa zvučnim strukturama, što nije bilo nimalo jednostavno, imajući u vidu brojnost i raznovrsnost izvođačkog aparata kojeg su činili Sarajevska filharmonija, hor,solisti, balet, glumci i recitatori. Ovo scensko prikazivanje je uspješno okončalo jednomjesečno podsječanje na život i rad Maka Dizdara tog najznačajnijeg pjesnika Bosne.
Radio BiH 03.11.1997. (Ivan Čavlović)
Zbirka bosanskih pjesama za dvoglasni dječiji hor, prvi i drugi svezak sa dvije audio-kasete, predstavljat će drugu štampanu zbirku ove vrste urađenu u potpunosti na osnovu muzičke baštine gradske sredine u BiH, autora Rešada Arnautovića, te kao takva ima historijsku i praktično-edukativnu vrijednost. Zbirka će imati značajnu ulogu u životu kulturnu-prosvjetnih i umjetničkih ustanova i predstavljat će snažan doprinos pokretanju sličnih edicija koje treba da nastave sa osvjetljavanjem i prezentiranje muzičkog kulturnog naslijeđa u BiH.
Iz recenzije 21.12.1998. (prof.dr.Selma Ferović)
Rešad Arnautović već duže vremena bavi se obradama bosanskih narodnih pjesama za horsko izvođenje, iz čega je proistekla i zbirka pod naslovom „Put putuje Latif-Aga“, zapažena u stručnoj i široj javnosti. Zbirka „Bosanske pjesme za dječiji hor“, koja sadrži trideset i četiri pjesme, također je rezultat tog rada. Zapravo, ova zbirka je rezultat jednog života. I ne samo jednog. Zbirka pjesme ove vrste ne nastaju slučajno, preko noći, nego rastu zrno po zrno, dan po dan. Svjestan značenja i ljepote bosanskog muzičkog naslijeđa Rešad Arnautović, u svojoj zbirci, ne prezentira samo pjesme nego ukazuje i na mogućnost novog načina njihovog interpretiranja. Brojne zbirke sadrže bogatstvo bosanskih pjesama, ali ova je zbirka pothvat- kako po studioznosti tako i po pristupu, kakav do sada nismo imali. Zbirka „Bosanske pjesme za dječiji hor“ ima izuzetnu kulturološku i edukativnu vrijednost i zasigurno će biti prihvaćena i rado korištena.
Iz recenzije 21.12.1998.god. (prof.dr.Tamara Karača Beljak)
Muzička akademija Univerziteta u Sarajevu 61. rođendan proslavila je regionalnom premijerom grandioznog ostvarenja „King David“ Arthura Honeggera u produkciji profesora i studenata najstarije muzičke visokoobrazovne institucije u BiH. Svečani koncert koji je ujedno predstavljao i kulminaciju koncertne sezone 2015/2016. i devetih po redu Majskih muzikih svečanosti održan je u petak, 20.05.2016. u Narodnom pozorištu Sarajevo, a o njegovoj kvaliteti i značaju za razvoj muzičkog života BiH afirmativno govori notni zapis uobličen u DVD izdanje koje se nalazi pred nama. Stoga, izvedba Kinga Davida predvođena dirigentskom palicom prof. Rešada Arnautovića za kulturni život BiH predstavlja raritetni muzički događaj, koji će ovo izdanje zasigurno sačuvati od zaborava. Kvaliteti publikacije i znalačkom izrazu prof.Arnautovića doprinose i Hor i Orkestar Muzičke akademije, zajedno sa solistima Aidom Čorbadžić, Zanom Staniškovskom, Kenanom Hasićem te bh. glumcem Izudinom Bajrovićem.
Dr. Lana Pačuka
© 2018 Muzička Akademija Univerziteta u Sarajevu
Josipa Štadlera 1/II, telefon: +387 33 200 299, fax: +387 33 444 896, email: info@mas.unsa.ba
